TURISTIČKA SIGNALIZACIJA

U prometu se često susrećemo sa signalizacijom namijenjenom obavještavanju sudionika u prometu o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima te ostalim objektima i sadržajima u naselju.

Smeđa pozadinska boja turističke signalizacije se odnosi na znakove obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima (obavijesna ploča za kulturnu, povijesnu ili turističku znamenitost), znakove za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima i objektima (putokazni znakovi) te znakove za pružanje turističkih informacija i turističko – informativnih ploča.

Bijela pozadinska boja turističke signalizacije se odnosi na znakove za pružanje turističkih i drugih informacija. – putokazne ploče i putokazni panoi za ugostiteljske objekte za smještaj te na znakove pozdrava, na ulazu/izlazu u državu. Županiju, turističku rivijeru, grad, općinu ili autocestu.

Crna pozadinska boja se odnosi na znakove za usmjeravanje prema poslovno – trgovačkim objektima i centrima, važnim objektima i sadržajima u naselju te ostalim javnim prostorima (izložbeni i sajamski prostori, sportski centri i objekti) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. - (muzej, kazalište, željeznički kolodvor, garaža, bolnica, hitna pomoć, ljekarna, izložbeni i sajamski prostor i dr.).

U praksi se često susrećemo sa situacijama da su pojedini objekti kulturne ili turističke znamenitosti, a ujedno i poslovno – trgovački objekti ili važni sadržaji u naselju koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. Pa tako npr. željeznički kolodvor, ljekarna ili muzej, smješteni u objektu koji je kulturna ili povijesna znamenitost mogu biti označeni bijelom i crnom signalizacijom što dovodi do nedoumica pri projektiranju turističke signalizacije, a ponekad i do različitog načina označavanja istih objekata.

Pravilnikom je propisano da kulturne, prirodne, povijesne i turističke znamenitosti na koje se upozorava i na koje se vodi promet s turističkom i drugom signalizacijom obavijesti, moraju ispunjavati sljedeća četiri uvjeta:

1. moraju biti uvršteni u popis kulturne, povijesne ili prirodne baštine,

2. moraju biti u općem interesu,

3. pristup do znamenitosti mora biti siguran i dostupan širokom krugu sudionika u prometu tijekom cijele godine,

4. moraju imati dovoljno parkirališnih mjesta, izgrađene sanitarne prostore i organiziran prihvat gostiju.

Ako objekti nisu uvršteni na popis kulturne, povijesne ili prirodne baštine, a radi se o gospodarskim objektima i ustanovama (zabavni park, etno-eko selo, umjetnički obrti i slično) smije se upozoriti putokaznim znakom, ali samo onda kada sadržaj ima i

kulturno značenje te je pretežno prilagođen potrebama turizma i privlači veći broj turista. To se ponajviše odnosi na OPG-ove, konobe i slične gospodarske subjekte.

Postupak za postavu turističke signalizacije je sličan kao i za postavljanje ostale prometne signalizacije. Prvo je potrebno izraditi prometni elaborat sukladno postojećim propisima iz područja cestovnog prometa. Nakon toga je potrebno ishoditi prethodnu suglasnost nadležne prometne policije te zatražiti odobrenje pravne osobe koja upravlja cestom (HAC, HC, ŽUC, JLS…). Po pribavljanju odobrenja, moguće je postaviti turističku signaliczaciju.

Prometni elaborat može izraditi ovlašteni inženjer cestovnog prometa upisan u Hrvatsku komoru inženjera prometa i transporta.

Važno je napomenuti da se turistička i ostala signalizacija koja nije uključena u glavni projekt ceste postavlja se i održava na teret naručitelja. Uvjeti postavljanja i održavanja turističke i ostale signalizacije reguliraju se ugovorom između naručitelja i pravne osobe koja upravlja cestom.